U ovom selu ljudi se sporazumijevaju zviždanjem, a njihov ”ptičji jezik” priznao je čak i UNESCO

Foto: Sarah Olmstead, FLICKR
Želim da mi Google češće preporučuje Putni Kofer

Komunikacija je oduvijek bila sastavni dio čovjekovog života. Tijekom stoljeća, stanovnici našeg planeta proveli su puno vremena usavršavajući vještinu međusobnog komuniciranja. Ovladali su znakovima, jezicima, umjetnošću, glazbom i raznim drugim disciplinama kako bi omogućili povezanost. Vjerojatno ste već upoznati s raznim jezicima, možda čak govorite nekoliko njih, no jeste li se ikada zapitali kako je to komunicirati putem zvižduka? Da, koliko god bizarno zvučalo, u Turskoj postoji selo u kojem se stanovnici sporazumijevaju ”zviždanjem”, a njihov je jezik poznatiji kao “ptičji jezik”.

ZVIŽDUCI S PLANINA: ”PTIČJI JEZIK” KUŞKÖYA, BLAGO TURSKE BAŠTINE

Smješteno u kišnom planinskom području blizu Crnog mora, selo Kuşköy je po mnogočemu posebno u svijetu. Njegovi stanovnici sporazumijevaju se ”ptičjim jezikom”, koji je 2017. godine prepoznao UNESCO i dodao na popis nematerijalne kulturne baštine. I prije nego što je izumljen mobitel, ovaj rijedak jezik zviždanja poznat kao “ptičji jezik” omogućavao je farmerima da komuniciraju na velikim udaljenostima preko planina, a zadržao se i danas i intrigira turiste iz cijelog svijeta!

Stotinama godina ovaj oblik komunikacije zviždukom bio je ključan za poljoprivrednu zajednicu u regiji, omogućujući složene razgovore na velikim udaljenostima i olakšavajući uzgoj životinja. Danas ga u široj regiji govori oko 10.000 ljudi. No, zbog sve veće upotrebe mobitela, koji uklanjaju potrebu za zviždanjem, taj broj je sve manji, pa je tako danas jezik u opasnosti od izumiranja.

Turska je jedna od nekolicine zemalja u svijetu u kojima postoje ”zviždajući jezici”. Poznato je da su se slični načini komunikacije koristili na Kanarskim otocima, u Grčkoj, Meksiku i Mozambiku. Oni fasciniraju istraživače i lingvističke stručnjake, jer sugeriraju da moždane strukture koje obrađuju jezik nisu tako fiksne kao što se mislilo. Dugo se vjerovalo da se interpretacija jezika uglavnom odvija u lijevoj strani mozga, a melodija, ritam i pjevanje u desnoj. Ali studija koju je biopsiholog Onur Güntürkün proveo u Kuşköyu sugerira da se jezik zviždanja obrađuje u obje strane.

SPOJ TRADICIJE I UMJETNOSTI

Od 1997. selo Kuşköy domaćin je godišnjeg Festivala jezika ptica, kulture i umjetnosti, gdje se zajednica okuplja kako bi vježbala i natjecala se. Natjecatelji dobivaju upute o tome što trebaju zviždati pred žirijem koji proglašava pobjednika. Trenutačno u udaljenom selu nema hotela, ali mještani renoviraju staru školu u nadi da će ugostiti više turista.

Ptičji jezik također je uvršten na popisu nematerijalne kulturne baštine Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu 2017. godine. UNESCO je u priopćenju za javnost naveo da je sve veća uporaba mobilnih telefona “ključna prijetnja njegovom opstanku”.

Pročitajte još