Zapanjujuće sličnosti između ljudi i životinja: istraživanje je otkrilo kako ptice s godinama gube društvene veze i imaju sve manje „prijatelja“

Koliko ste puta čuli kako životinje i ljudi imaju puno toga zajedničkog? Od emotivnih veza do društvenih obrazaca, priroda nas svakodnevno podsjeća na tu duboku povezanost između ljudskog i životinjskog svijeta. Nedavna studija koju je provela grupa znanstvenika s londonskog Imperial Collegea pružila je dodatne dokaze o toj nevjerojatnoj sličnosti. Naime, istraživači su otkrili da ptice, baš poput nas ljudi, s godinama postaju sve povučenije i izbirljivije u odabiru prijatelja. Ovo smanjenje društvenih interakcija kroz vrijeme, zaključili su znanstvenici, možda nije isključivo ljudska karakteristika. Naprotiv, čini se da je riječ o široko rasprostranjenom obrascu u životinjskom svijetu…
NEOBIČNA, ALI ZANIMLJIVA SLIČNOST DOKAZALA JE KAKO SU GRANICE IZMEĐU LJUDSKE I ŽIVOTINJSKE PRIRODE ZAPRAVO JAKO MALE
Studija provedena na populaciji vrabaca na otoku Lundy u Britanskom kanalu otkrila je specifične obrasce društvenih veza među pticama kroz različite faze njihovog života. Znanstvenici su koristili sustav praćenja pomoću sitnih GPS uređaja te su promatrali ponašanje ptica u različitim društvenim okruženjima. Primijetili su da mlade ptice formiraju veliki broj veza s drugim jedinkama i često se kreću u velikim jatima, što im omogućava veći stupanj zaštite i lakši pronalazak hrane. No, s godinama, ove veze počinju slabiti i ptice postaju selektivnije te zadržavaju u svom životu samo najbliže „prijatelje“.
Jedan od autora studije pojasnio je kako smanjenje društvenih interakcija u starijoj dobi može biti posljedica različitih evolucijskih i bihevioralnih faktora. Naime, društvene veze kod mladih ptica imaju važnu ulogu u njihovom preživljavanju i reprodukciji. Prijatelji pomažu mladim jedinkama u pronalaženju hrane, izbjegavanju grabežljivaca i pronalasku partnera. Kako ptice stare i prolaze kroz različite cikluse, potreba za održavanjem široke društvene mreže opada jer im ona više nije ključna za preživljavanje.
SLIČNI OBRASCI I KOD DRUGIH VRSTA ŽIVOTINJA
Zanimljivo je da ova pojava nije specifična samo za ptice. Kod mnogih drugih životinja, od majmuna do morskih sisavaca, uočeni su slični obrasci. Evolucijski biolozi smatraju da smanjenje društvenih interakcija u kasnijim fazama života može biti strategija „štednje energije“, što omogućava životinjama da se fokusiraju na osnovne potrebe bez iscrpljivanja resursa na nepotrebne društvene kontakte.
S druge strane, istraživači su zaključili kako smanjenje broja prijatelja nije nužno pokazatelj usamljenosti, već može biti prirodni mehanizam prilagodbe koji ima svoju svrhu. Daljnja istraživanja mogla bi otkriti koliko je ovo ponašanje univerzalno i postoji li specifičan evolucijski razlog zašto društvene veze postaju manje bitne s godinama. U vrijeme kada su socijalne mreže i komunikacija sveprisutni, ovaj prirodni „odmak“ kod životinja može nam poslužiti kao podsjetnik na važnost dubokih i kvalitetnih veza, osobito u starijoj dobi.










